U organizaciji Pčelarske udruge (PU) „Levanda“ u Stari Gradu na otoku Hvaru su od 24. do 26. srpnja 2012. godine uspješno održani „Dani meda otoka Hvara“. Više od 20 izlagača, smislene radionice o vrcanju meda i izradi „starogrojskog“ paprenjaka na Trgu Ploče u kojima su

neposredno sudjelovali brojni posjetitelji, predavanja za pčelare, dobra prodaja pčelinjih proizvoda, lavande i maslinovog ulja te medijski dobro odrađen posao pokazali su da glavni organizator nije pogriješio kada se upustio u organizaciju prvih Dana meda otoka Hvara.

(foto) Z. Tomljanović: Dani meda na otoka Hvara

No, pomoć lokalne samouprave je uvijek dobro došla pa su se kao suorganizatori pojavili Grad Stari Grad čija se gradonačelnica i saborska zastupnica gđa. Đurđa Plančić obratila pčelarima i posjetiteljima tijekom svečanog otvaranja te Turistička zajednica Grada Starog Grada. Kao glavni pokrovitelj Dana meda pojavila se Splitsko – dalmatinska županije (SDŽ), a dožupan g. Visko Haladić je nakon prigodnog govora o važnosti pčelarstva na otoku Hvaru i želji da se i dalje pomaže pčelarstvu od strane SDŽ otvorio Dane meda. Također, kao institucionalni pokrovitelji na Danima meda su bili prisutni Hrvatsko apiterapijsko društvo, LAG otoka Hvara i Hrvatski pčelarski savez.

Treba naglasiti da intenzivna proizvodnja meda i bavljenje pčelarstvom na otoku Hvaru počinje početkom 20. stoljeća sadnjom nove biljke lavande (Lavandula officialis chaix) kada su uspostavljene i prve pčelarske zadruge. Plavetnilo beskrajnih polja lavande uvjetovali su 60-tih godina prošlog stoljeća procvat pčelarstva na otoku Hvaru. Bilo je paše za domaće pčelare koji su imali oko 6000 košnica kao i za pčelare s kopna koji su za vrijeme paše lavande donosili oko 15000 košnica. Tih se godina na otoku proizvodilo preko 400 tona veoma kvalitetnog meda. Tako je bilo sve do 1980-tih kada su požari opustošili otok pa je prestao organizirani otkup lavandinog ulja, a nasadi lavande se višu nisu obnavljali. Međutim i danas na otoku ima oko 70-ak registriranih pčelara koji drže oko 5000 košnica, ali ukupna godišnja proizvodnja meda se kreće oko 30 tona. Proizvedene količine nisu velike, ali je med iznimne kvalitete i pčelari su za lavandin i ružmarinov med dobili brojna priznanja na raznim natjecanjima u Hrvatskoj. Zasigurno najveći uspjeh postignut je s ružmarinovim medom za koji je pčelar Boris Buratović na Međunarodnom pčelarskom kongresu „Apimondia“ 2011. g u Buenos Airesu osvojio visoko 4. mjesto.

 

(foto) Z. Tomljanović: Boris Buratović s obitelji

Stoga se ovim Danima meda otoka Hvara željelo prikazati prošlost i sadašnjost pčelarstva na otoku i udahnuti novu nadu u ponovni procvat pčelarstva na otoku. Kako su vrijedni hvarski pčelari krenuli ne treba uopće sumnjati da će im se želje i ostvariti. Naime, zajedničko mišljenje brojnih posjetitelja je da su Dani meda bili jako dobro organizirani i polagano se već rade pripreme za druge Dane meda sa željom da se u cijeli projekt uključe i Grad Hvar te Jelsa. Ovdje valja naglasiti da je ogroman teret u organizaciji Dana meda  na sebe preuzeo predsjednik PU „Levanda“ g. Boris Buratović. Boris se pokazao kao odličan organizator i domaćin koji razumije potrebe pčelara i želje brojnih turista koji ovih dana pohode Hvar. Sunce, more, dobra priča o spoju tradicije i modernog, autohtoni otočki proizvodi i odlične radionice su recept koji će uvijek prolaziti.

Zlatko Tomljanović, dr.vet.med.

Dopredsjednik HAD-a